“Posao pedagoga je izuzetno dinamičan, zato što je zadaća pedagoga aktualizirati sve bitne sadržaje koji se događaju u školstvu i sudjelovati u svim fazama obrazovne djelatnosti. Ono što ja osobno smatram važnim  jest kvalitetna suradnja i dobra komunikacija s roditeljima,  učenicima i cjelokupnim stručnim timom škole kako bi rad bio djelotvoran i učinkovit.”

 Na početku zahvaljujemo što ste pristali na ovaj razgovor za naš časopis Znalac radoznalac. Recite nam, kakvi ste bili kao učenica ove škole?

  Bila sam odlična učenica. Sve razrede osnovne škole završila sam s odličnim uspjehom. Nakon toga sam upisala gimnaziju u Vinkovcima koju sam također završila s odličnim uspjehom.

Koji Vam je predmet bio najdraži u osnovnoj školi, a koji nastavnik?

    Najdraži predmet u osnovnoj školi bila mi je kemija, a učiteljica Slavenka Komljenović. Ona mi je predavala Hrvatski jezik.

Jeste li se kao dijete zamišljali u ulozi pedagoginje ili ste htjeli biti nešto drugo?

 Kao dijete se nisam  uopće zamišljala u ulozi pedagoginje. Odluka o tome je došla tek krajem srednje škole, tj. prije upisa na fakultet. Kada sam završila osnovnu školu, htjela sam upisati srednju farmaceutsku budući da me je kemija posebno privlačila, ali u Vinkovcima te škole nije bilo, već samo u Osijeku, tako da se ipak nisam odvažila na taj korak i otišla sam u gimnaziju.

Kako volite provoditi slobodno vrijeme nakon što završi radni dan?

   Kada dođem kući s posla, najviše se volim malo fizički i psihički odmarati uz neki zabavni program na TV-u ili neki dobar film, a nakon toga se volim posvetiti sebi i svojim aktivnostima, kao npr.,  bicikliranje, kupnja, vježbanje, druženje s prijateljima ili čitanje stručne literature.

Koje sve škole treba završiti kako bi se postalo pedagoginjom?

  Za pedagoga je potrebna srednja četverogodišnja škola nakon koje se upisuje Filozofski fakultet, smjer pedagogija. Može se studirati jednopredmetno i dvopredmetno.

Molim da nam objasnite što je zapravo pedagogija i čime se točno bavi?

 Jednostavno rečeno, pedagogija spada u društvene znanosti i ona proučava, istražuje i unapređuje odgoj i obrazovanje. Pedagogija proučava različite procese i čimbenike koji utječu na individualni razvoj čovjeka. Već iz te definicije možete vidjeti zapravo da je posao pedagoga izuzetno dinamičan, zato što je zadaća pedagoga aktualizirati sve bitne sadržaje koji se događaju u školstvu i sudjelovati u svim fazama obrazovne djelatnosti. Ono što ja osobno smatram važnim  jest kvalitetna suradnja i dobra komunikacija s roditeljima,  učenicima i cjelokupnim stručnim timom škole kako bi rad bio djelotvoran i učinkovit.

Kako biste opisali ponašanje učenika naše škole, ima li puno učenika s problematičnim ponašanjem?

   Ponašanje učenika naše škole je uglavnom primjereno i prihvatljivo. Naravno da se u svakodnevnom radu pojave učenici s problematičnim ponašanjem, ali ono što me posebno veseli je što takvi učenici, nakon što provedemo savjetodavni razgovor, uvide da su pogriješili i da su se neprimjereno odnosili i uglavnom ih uspijem potaknuti na promjenu ponašanja i kulturno odnošenje prema učiteljima i svojim vršnjacima. Međutim, ovdje bih naglasila da su uz te probleme u ponašanju čest problem naših učenika  i smetnje i teškoće u učenju, bilo da je riječ o strahu od učenja ili školskog neuspjeha.

Na koji način rješavate probleme s takvim učenicima? Ima li koja učinkovita metoda?

      Pa razgovor, razgovor i samo razgovor. Kao što sam već rekla, savjetodavni razgovor ima veliki utjecaj na promjenu ponašanja kod takvih učenika, ali u praksi se pokazalo da izricanje pedagoških mjera također potiče učenike na preuzimanje odgovornosti i na usvajanje pozitivnog odnosa prema školskim obavezama.

Često držite radionice s učenicima. Volite li držati radionice i zašto su Vam korisne?

      Volim držati pedagoške radionice jer ih smatram vrlo korisnima u radu s učenicima i učiteljima budući da su tu planirane aktivnosti zasnovane na iskustvenom učenju, cjelovitom i socijalnom učenju. Učenici također vole pedagoške radionice jer se cjelokupni rad odvija u opuštenom ozračju koje je prožeto humorom i slobodnim izražavanjem  emocija i  stavova o određenoj temi. Također rad u pedagoškim radionicama obiluje događajima iz svakodnevnog života, dakle onime što je učenicima blisko i primjerima  neformalnog učenja što ih čini posebnom vrijednima, ali i privlačnim učenicima.

Današnja djeca često nekvalitetno provode svoje slobodno vrijeme. Imate li kakav savjet za kvalitetnije provođenje slobodnog vremena?

   Da, istina je da djeca većinu vremena provode gledajući  TV, igrajući se na računalu. Moje mišljenje je da tu roditelji igraju veliku ulogu, to jest trebaju voditi računa kako im dijete provodi slobodno vrijeme, s kim se druži i kamo ide. Kvalitetno slobodno vrijeme uvelike ovisi i o mjestu stanovanja; nije isto živjeti na selu i u gradu gdje su mogućnosti različite. Evo, na primjer, što se tiče prijedloga provođenja slobodnog vremena, učenici koji žive na selu mogu pomoći u raznim kućanskim poslovima, od pospremanja u kući do pomoći u dvorištu ili vrtu. Dijete će na taj način vrijeme provoditi u društvu sa svojim ukućanima, a osjećat će se korisno i aktivno. U slobodno vrijeme učenici se mogu baviti i sportskim aktivnostima i mislim da je to zapravo i najviše izraženo, budući da takve aktivnosti učenici doživljavaju kao igru, a ujedno su i od pomoći, to jest pridonose normalnom razvoju djece. Uz ove navedene aktivnosti važno je i istaknuti aktivnosti kulturnog sadržaja, poput odlaska u kino, kazalište, knjižnicu, muzej ili neku galeriju, i slično. Ali naglasila bih da je važno, bez obzira na to čime se učenici bavili u slobodno vrijeme, da ono bude kreativno, ispunjeno  vlastitim interesima i željama.

Što Vas najviše veseli u poslu, a što žalosti ili ljuti?

Zanimljivo pitanje. Najviše me veseli uspjeh u poslu i kada vidim da sam nekome pomogla ili na nekoga pozitivno utjecala, a ne volim kada se netko zbog mene osjeća loše, nezadovoljno ili nesretno.  

Što se tiče suradnje s kolegama, najveći je izazov uputiti kritiku, a da ne bude shvaćena na osobnoj razini, već s ciljem poboljšanja i unapređenja odgojno – obrazovnog procesa. Što se tiče suradnje s učenicima, tu mi je najveći izazov njihova motivacija za aktivno uključivanje u život i rad škole.

Imate i pripravnicu. Jeste li ju naučili svemu što treba u ovome poslu ili bi Vam dobro došlo još vremena?

 Volim imati pripravnice u svom radu budući da je velik dio ovog posla administracija i papirologija pa mi često ostane malo vremena za ono što najviše volim, a to je neposredan rad s učenicima i učiteljima.  Što se tiče trenutne pripravnice, mislim da sam ju naučila svemu potrebnom u ovome poslu i nadam se da će stečena znanja uspješno primjenjivati u svojem budućem radu. Nezgodna je možda bila nastava na daljinu, zato što nam je u tom razdoblju izostao direktan rad s učenicima i komunikacija licem u lice. Ali s druge strane, smatramo ju pozitivnom jer smo imali priliku upoznati se s drugačijim načinom izvođenja nastave i prenošenja znanja učenicima.

I na kraju, imate li poruku za učenike naše škole?

 Moja poruka učenicima je da vjeruju u sebe, da se uvijek usavršavaju i da rade na sebi jer ne postoji ništa što se ne može učiniti ako se to istinski želi. Isto tako, voljela bih da učenici osvijeste da ocjena nije uvijek mjerilo znanja, ponekad je važnije učiti vještine i stjecati kvalitete koje su potrebne za život, ali i uživati u svemu onome što nam donosi školski život – uspone, padove, prava prijateljstva i ljubavi koje će se zauvijek pamtiti.

 

                                                                                                                                                                                                                                                                                      S pedagoginjom su razgovarale  novinarke Tea, Iris, Martina i Andreja

         

 

Kategorija: