Kratka povijest naše škole
Potaknuti brojnim promjenama koje se u zadnjih godina događaju u našoj školskoj svakodnevnici, odlučili smo kao temu broja detaljnije istražiti temu školovanja i odmah shvatili da smo si zadali pravi istraživački novinarski zadatak. Prvo smo odlučili zaviriti u školsku spomenicu i detaljnije proučiti povijest naše škole. Za vas smo istražili povijest školstva u naša dva sela. U našoj školskoj spomenici pronašli smo mnogo zanimljivosti, evo nekih od njih.
– Andrijaševčani i Rokovčani su se 1825. među prvima dragovoljno izjasnili za školu, a kao njezin utemeljitelj spominje se vinkovački župnik Stjepan Pavić
– kao prvi privremeni učitelj bio je namješten otočki školski pomoćnik Stjepan Babić
– u početku su se oba naša sela opirala otvaranju škole jer su mještani znali da će njezinim utemeljenjem izgubiti svoje male pastire pa je škola privremeno zatvorena
– ponovo je otvorena 1829. g.
– ti prvi učitelji nisu puno marili za školu jer su se uz učiteljski posao bavili poljoprivredom
– nastava se odvijala u školskoj zgradi koju je podignula općina i koja se nalazila do andrijaševačke crkve
– školska se zgrada sastojala od dvije sobe od kojih je veća bila okrenuta prema dvorištu. Ta je veća prostorija služila kao učionica, a manja je soba služila za boravak duhovnog pomoćnika kada bio nedjeljom ili po potrebi boravio u školi. U to su vrijeme školu pohađala 52 učenika koji su neredovito odlazili u školu.
– prvi je zapis u Spomenici zabilježen 1. studenoga 1881., a zapisao ga je učitelj Cenić
– novim zakonom, koji je izašao 1871. g. djeca moraju šest godina polaziti u školu, od 6. – 12. godine života
– tko je htio postati učitelj, morao je prvo završiti četiri razreda gimnazije ili tri razreda male realke, zatim položiti prijamne ispite . Plaća učitelja iznosila je 300 forinti godišnje, stan ili godišnju stanarinu od 100 forinti te 6 hvati drva za ogrjev.
– godine 1881. “uškolovana“ mjesta Rokovci i Andrijaševci imaju 92 đaka koji su počeli redovito i marljivo pohađati školu
– godine 1875. Općina je od svojeg žitnjaka napravila školsku zgradu koja je u sredini imala hodnik, sa strana su bile dvije velike sobe, svaka za 60 djece. Zgrada je bila na mirnom mjestu, učiona prvog i drugog razreda gledala je na Bosut, a učiona trećeg i četvrtog razreda okrenuta je prema cvjetnjaku u kojem su učenici imali praktičnu nastavu iz vinogradarstva i voćarstva.
– godine 1871. učenici su novim školskim zakonom dobili nove predmete; u 3. i 4. razredu njemački, prirodopis, fiziku, zemljopis, povijest, geometrijsko oblikoslovje i risanje, pjevanje. Kada je uvedena tjelovježba, pod Bosutom su, tik do školske zgrade, stojale sprave za vježbanje. Škola je u to vrijeme imala i svoj vrt.
– godine 1880. i 1881. učenici su dobili poduku iz pčelarstva, voćarstva i vinogradarstva, a bavili su se presađivanjem, sijanjem i oplemenjivanjem voćaka. U pčelarstvu su probirali rojeve i prepoznavali vrste pčela. Obuka se odvijala u školskom i učiteljskom vrtu u kojem se nalazio i pčelinjak.
– važna godina u životu škole je i 1879., kada je osnovana knjižnica
– u svibnju 1887. godine, točnije 18. svibnja, selom je u 3 sata popodne putovao ban Dragutin Khuen – Hedervary koji je posjetio i školu
– u lipnju 1903. započela je gradnja nove školske zgrade na mjestu gdje je bilo općinsko poglavarstvo i kuća mještanina koju je kupila općina
– Prvi je svjetski rat utjecao i na rad škole u Andrijaševcima pa je u ožujku 1915. nastava bila prekinuta jer je ravnajući učitelj popisivao zalihe žita. U rujnu su selom prolazile čete koje su išle na južno ratište pa je škola vojnicima ustupljena kao prenoćište, a učitelji su svoje stanove ustupili časnicima. Vojnicima su učenice izradile toplu zimsku odjeću, a seljani su skupljali novac za vojnike, posebno ranjenike.
– 1927. g. javlja se pitanje izgradnje nove škole, no odluka o gradnji škole otežana je zbog seljaka koji se ne mogu dogovoriti gdje će izgraditi novu školu
– u školskoj godini 1940./ ’41. počinju se osjećati ratne prilike. U školi se sada nalaze i njemačka odjeljenja.
– ratne školske godine 1943./ ’44. nastava je prekinuta zbog rušenja mosta pa djeca iz Rokovaca nisu mogla polaziti školu, a u školskoj je zgradi bila smještena vojska pa je nastava održavana u prirodi i učiteljskim stanovima
– kamen temeljac za novu školsku zgradu položen je 1972. g., a nova je školska zgrada konačno otvorena 23. veljače 1974.
– tih je godina započela jedna lijepa tradicija koja će se nastaviti i sjedećih godina; na Danu škole sudjelovale su škole imenjakinje iz Zagreba, Savskog Marofa i Slavonskog Broda
– nastupa vrlo burna 1991./ ’92. školska godina u kojoj je početak nastave vrlo brzo prekinut zbog rata pa su učenici osmih razreda školu pohađali u Cerni. Hrvatska je vojska boravila u školi sve do kraja svibnja. Prvoga siječnja napadnuta su oba sela, pri čemu je jedna osoba poginula, a dvije su ranjene.
– školske godine 1992./ ’93. početkom mjeseca travnja otvoreno je naselje za prognanike „Blaca“. Svoj novi privremeni dom u tom naselju našlo je oko 2500 prognanika koji su stigli iz okupiranih sela. U školu je tako stiglo dvjesto novih učenika.
– sljedeće školske godine, odlukom ministarstva, u školu je smještena i škola „Ivan Kozarac“ iz Nijemaca
– u školskoj godini 2005./’06. školska je zgrada konačno obnovljena i zbog radova je školska godina počela tjedan dana kasnije, ali sada je zgrada lijepa i potpuno funkcionalna
– u školskoj godini 2006./’07. počelo je smanjivanje broja djece jer su upisana samo dva prva razreda, a smanjenje broja djece upisanih u prvi razred nastavljeno je i sljedećih godina
