Za jednu pamučnu košulju potrebne su 3182 litre vode
Želite li saznati nešto o zagađenju, onečišćenju zraka, modi i odlaganju tekstila, o otpadu plastike ili pak našem planetu u budućnosti? Onda je mala enciklopedija „A što s otpadnom“ pravi izbor za vas.
Autorica ove male enciklopedije „A što s otpadom“ je Jess French, a izdavač je Planetopija.
Jess French je poznata autorica i voditeljica dječjeg programa koja je napisala sedam knjiga o prirodi za djecu. Također je osvojila i nagradu za postavljanje programa za podučavanje djece o okolišu te je suradnica znanstvenim i književnim festivalima kao što su Hay Festival, Bath Festival dječje književnosti ili Norwich Science Festival.
Djelo ima 34 poglavlja, a ja ću govoriti o onim poglavljima koja su mi bila najzanimljivija i iz kojih sam saznala puno toga novoga. Poglavlje Plastika zauvijek poučava nas o vrstama plastike, gdje plastika odlazi i kako možemo pomoći u smanjenju plastike. Postoje različite vrste plastika i svaka vrsta ima svoje značajke – od one čvrste i nesavitljive do one mekane i savitljive. Neke od vrsta su: polietilenski tereftalat (PET), polistiren(PS), polipropilen(PP). Od otkrića plastike proizvedeno je 8,3 milijarde tona plastike. Tek mali dio (9%) plastike se reciklira, 12% plastike se spaljuje i 79% plastike se zakapa na odlagalištima otpada ili odlaže na zemlju ili u more. Kako bismo smanjili proizvodnju plastike, možemo koristiti papirnate slamke i čaše te drveni pribor za jelo, ponijeti svoju vrećicu kada idemo u trgovinu kako ne bismo morali kupiti novu plastičnu vrećicu. Napitke možemo konzumirati iz boca za višekratnu upotrebu, a ne iz jednokratnih plastičnih boca.
U poglavlju Plastika za jednokratnu upotrebu možemo saznati s kojim drugim materijalima možemo zamijeniti plastične proizvode za jednokratnu upotrebu. Plastične čaše, plastične boce i plastična pakiranja možemo zamijeniti čašama i bocama za višekratnu upotrebu. Plastične ambalaže zamjenjive su trajnim spremnicima. Svake godine bacamo dovoljno plastike da bismo njome mogli četiri puta omotati Zemlju. Poglavlje Čuvaj naše more govori nam da plastika čini čak 74% prehrane morskih kornjača koje zaglave na Velikom pacifičkom otoku smeća. Plastika u moru posve nikad ne nestane jer se razgrađuje samo u male komade. Smeće u morima nose morske struje sve dok ne nastanu golemi plutajući otoci smeća. Najveći od tih otoka je Veliki pacifički otok smeća, koji se nalazi na sjeveru Tihog oceana.
Poglavlje Tri načina da pomogneš nas potiče da pomognemo planetu na ova tri načina: Reduciraj, upotrijebi više puta i recikliraj. Mnogi ljudi pokušavaju živjeti tako da ne stvaraju nikakav otpad, a mnogi od njih sav otpad od cijele godine mogu staviti u jednu staklenku za pekmez. Stručnjaci za ekologiju kažu da otpad koji se ne može ponovno upotrijebiti kod kuće trebamo reciklirati. Njemačka je vodeća država na ljestvici onih koje najviše recikliraju i oni recikliraju otprilike 56% plastike. Kalifornija je zabranila besplatne plastične vrećice od 2015. godine. Potrebno je 24 stabla za proizvodnju 1 tone novina.
Jedna od zanimljivosti o kojem se govori u dvadesetom poglavlju je da jako puno smeća završi na odlagalištima te se nikad ne razgradi. Ljudi iz zajednice Cateura u Paragvaju su se dosjetili i od smeća u cijelosti načinili instrumente i osnovali orkestar. „Svijet nam šalje otpad, a mi mu vraćamo glazbu“ – Favio Chavez
Jedno od poglavlja posvećeno je modi. Često ne razmišljamo o tome kako se proizvodi naša odjeća ili što će se s njom dogoditi kad postane stara i iskorištena. Pri odabiru odjeće trebamo izbjegavati plastičnu odjeću i kemijske boje na odjeći jer za proizvodnju žarkih boja koriste se toksične kemikalije koje cure iz tvornica u rijeke. Etički proizvedeni odjevni predmeti kao što su traperice su jako dobre za okoliš jer se potpuno razgrađuju.
U dvadeset devetom poglavlju govori se kako će do 2050. godine u moru će biti više komada plastike nego riba. Za svaku tonu zagađenja koje izazovemo, topi se približno 3 kvadratna metra Arktika. Nije prekasno da se promijenimo te počnemo reciklirati, koristiti biorazgradivu odjeću…
U poglavlju Pokrenite se! saznajemo što može napraviti svatko od nas i tako potaknuti toliko potrebnu promjenu:
Obrati se školi – zamoli profesore da uvedu promjene kako bi škola proizvodila manje otpada
Pošalji pismo političaru – političari mogu pomoći donoseći zakone koji reguliraju otpad
Postanite obitelj koja ne koristi plastiku – razmislite o alternativama za višekratnu upotrebu predmeta
Organiziraj dan čišćenja smeća – odaberi neko javno mjesto i organiziraj skupinu s kojom ćeš sakupiti što više otpada.
Imam sve pohvale za ovu knjigu jer je jako poučna i zanimljiva, a najzanimljivije mi je bilo dvadeset deveto poglavlje jer nam prikazuje kako će izgledati naša Zemlja planetom u budućnosti ako se ne pokrenemo. Knjiga je razumljiva i preporučam je svima da je pročitaju i osvijeste se o problemima našeg planeta.
Ti imaš moć napraviti pozitivnu promjenu!
Laura Imrek